t-portal

Zanimljivosti koje niste znali o Tešnju

Mjesto za vašu reklamu.

Davne 948. god. Konstantin Porfirogenit spominje zemlju Bosnu i u njoj dva grada: Desnik i Kotarac. Naučnici se razilaze u mišljenju da li je Tešanj ili neki drugi grad za Desnik i Kotor-Varoš za Kotarac. 1415.

Ugri doživljavaju težak poraz a zarobljenici su odvedeni u Zvečaj kod Trepča- Tešanj. Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”. Spominje se i crkva Svetog Jurja u Tešnju. 1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo čiji je gl. grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.

Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi-Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja.

On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio “za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva”. Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca… Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Tešanj će u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj će dobiti svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese. Tešanj doživljava nagli privredni razvoj.

Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tešnju uticaće na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini. Austro-ugarski period značajan je za Tešanj i u poljoprivrednom pogledu. Voćarstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi šljive, a dobar rod i kvalitet donijeće priliv velikih sredstava iz inostranstva.

U toku jedne sezone Tešanj će izvoziti u Evropu do 100.000 tona sirove i suhe šljive. I druge aktivnosti biće zapažene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokreću prvi muslimanski književni časopisi – Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i štampanje obezbjeđivao je Tešnjak Adem-aga Mesić. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić. Prestankom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane države SHS i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. To se teško podnosi i stanovništvo počinje da se raseljava. Odlazi u okolna mjesta sa jačim komunikacijskim vezama, u Teslić i Doboj.

Ukida se tešanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi. U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata. U narodnooslobodilačkom pokretu – borbi protiv okupacije tešanjsko područje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, što se, nažalost, nije ostvarilo ni u bivšoj državi Jugoslaviji. Oslobođenje je Tešanj dočekao sa hipotekom, obzirom da je iz Tešnja bio doglavnik NDH Adem-aga Mesić. Ponovo se iz Tešnja ljudi sele. Jedan dio stanovništva odlazi u Banoviće, Zenicu i Sarajevo. Ponovo je nastupilo vrijeme stagnacije.

U Tešnju vlast uzima srpski (iako manjinski) ruralni živalj. U vrijeme objave Rezolucije Inform-biroa protiv Komunističke partije i Josipa Broza srpski živalj se opredjeljuje za Staljina i Sovjetski Savez. To će imati za posljedicu smjenjivanje srpskog aparata vlasti na svim nivoima. Vlast preuzima domaće, mahom gradsko stanovništvo. Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija. Pojačava se urbanizacija prostora, odnosno područja. No, razumnom politikom i mudrošću ljudi sa ovih prostora ta blokada biće razbijena, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.Rano se u Tešnju pojavljuju školske institucije, a 1856. godine spominju se čak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je Hadži-Muhamedova muallimhana (učiteljska škola). Godine 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833, a franjevacka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katoličkog življa. Sivšu je 1842. godine posjetio fra Ivan Franjo Jukić “radi ustrojstva knjižnice”. Godine 1870. ustanovljena je kiraethana.

Zanimljivosti o Tešnju koje možda niste znali

Pored kulturno-historijskog naslijeđa, Tešanj se može pohvaliti i prirodnim bogatstvom. Naime, na tešanjskoj općini postoji veliki broj izvora mineralne vode od kojih su iskorišteni njih pet i trenutno se mogu naći na policama svih večih distributera.

Tešanjska čaršija je nekada bila poznata po svojim zanatima i zanatlijama. Svoj procvat doživljava u XVII i XVIII stoljeću kada je u Tešnju bilo oko 40 zanata. Posebno je obućarski zanat u Tešnju imao dugu tradiciju. Još 1639. Je u Tešnju bilo 5 opančarskih radnji, 9 papučarski radnji i 9 radnji čizmadžija.

Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884. godine. Apoteku je osnovao Petar MisitasPrva ambulanta u Tešnju otvorena je 1885. godine, a prvi ljekar bio je Jaroslav Wertheimer. Te iste godine sagrađena je i zgrada kotara u Tešnju. Prvi hotel u Tešnju otvoren je 1897. godine i zvao se „ANGELUS“. Imao je samo četiri ležaja.

Nacionalno blago Tešnja čini i Eminagića kuća, najstarija kuća u ovom gradu izgrađena polovinom XIX stoljeća u vlasništvu Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca. Generacije Eminagića su živjele u konaku do osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je konak počeo propadati. U oronulom stanju, kuću je otkupila općina Tešanj čime je pokrenuta inicijativa za njenom obnovom. U junu 2005. godine historijska građevina-Eminagića konak je na osnovu Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena nacionalnim spomenikom.

Iz Tešnja je pokrenuta inicijativa osnivanja prvih bošnjačkih književnih časopisa (Behar i Biser) koje je finansijski podržavao Tešnjak Adem-aga Mešić. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić. U Tešnju je prije 150 godina održana prva pozorišna predstava u Bosni i Hercegovini. Davne 1865. godine, učitelj Stevo Petranović je s grupom građana postavio na pozorišne daske i odigrao Hebelovu “Juditu”.U Tešnju je .6. aprila 1915. na ahiret preselio čuveni književnik Musa Ćazim Ćatić.

Musa Ćazim Ćatić je rođen u Odžaku 1878. gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a u Tešnju se upisuje u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesuda Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. Prvi je urenik časopisa Biser koji je izlazio u Mostaru. Na početku Prvog svjetskog rata biva mobilisan te se na ratištu razbolio od tuberkuloze. Poslije kraćeg liječenja je vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: “Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.” Mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime među kojima je i tešanjska Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić”. Tešanj je jedini bosanski grad (tvrđava) koju Evgen Savojski nije osvojio (spalio) u svom pohodu.

Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Područje općine je nakon završetka rata prostorno reducirano sa 223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja općine Usora površina općine Tešanj je 163 km2.

Tešanj je grad i općina u Bosni i HercegoviniPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991 godine, općina Tešanj imala je 48.480 stanovnika (od čega je 13.798 prognanih i raseljenih lica), raspoređenih u 47 naselja. Geografska širina Tešnja : 44° 33′, Nadmorska visina: 230 m, Klima: Umjereno kontinentalna. Gustina naseljenosti je 291 stanovnika/km2.

Područje Općine Tešanj čine naseljena mjesta: Bukva, Blaževci, Bobare, Cerovac, Ćaglici, Ćifluk, Dobropolje, Drincici, Džemilic Planje, Jevadžije, Jelah, Jablanica, Jelah-polje, Kalošević, Karadaglije, Koprivci, Kraševo, Lepenica, Logobare, Lončari, Ljetinić,Marin Han, Mrkotić, Miljanovci, Medakovo, Mekiš, Novo Selo, Novi Miljanovci, Oraš Planje, Piljuzići, Potočani, Putešić, Raduša, Rosulje, Ripna, Šije, Tešanj, Trepče, Tešanjka, Tugovići, Vrela (dio), Vukovo i Hrvatinovići.

 

Mjesto za vašu reklamu.

Komentara

Najnovije

Anketa

Da li vam se sviđa t-portal
  • Dodajte odgovor
Mjesto za vašu reklamu.

Oglas

  • Ovdje može biti vaša reklama