t-portal

Tri milijarde maraka od klađenja ostaje neoporezovano

Mjesto za vašu reklamu.

Dr Kadrija Hodžić, redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli, urednik nekoliko časopisa za ekonomiju, član Ekonomskog odbora Akademije nauka i umjetnosti BiH, govori o ekonomskoj situaciji u BiH i efektima dosadašnjih reformi koje su pokrenute 2015. godine na osnovu Njemačko – Britanske inicijative. Smatra da se uspjeh reformi treba mjeriti prije svega efektima odnosno boljitku koji donose građanima.

RSE: Profesore Hodžiću, na sastanku lidera zemalja zapadnog Balkana u Berlinu u fokusu su bila politička pitanja. Ipak, da li je trebalo više govoriti o privrednom razvoju i što mislite da li je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, mogao nametnuti kao temu privredni razvoj BiH? Tim prije što su zemlje EU praktično kreirale paket socijalno-ekonomskih reformi poznat kao reformska Agenda za BiH.

Hodžić: U sadržajnom smislu da. Dakle, moglo se očekivati da premijer Zvizdić promovira i traži podršku u ekonomskom razvoju BiH. To što nije, znači da su mu bila značajnija politička pitanja koja predstavljaju blokadu svih ekonomskih pitanja u BiH. Naravno, taj razgovor je morao i da završi u sređivanju aktuelnih političkih prilika. Zato se onda može reći da se premijer Zvizdić korektno ponašao.

RSE: Zanimljiv je proces provođenja reformske agende 2015. – 2018. Vidite li Vi efekte agende ili se ona samo provodi u reguliranju zakona?

Hodžić: Iz Vladinih krugova, onih na nivou entiteta i države BiH iznose se zavidni rezultati uspješne razvijenosti mjera iz reformske agende 2015. – 2018. Kvantifikacije idu čak dotle se tvrdi da je 90 posto mjera ostvareno ali malo je toga što se suštinski uspjelo provesti od zadanih principa i smjernica o jačanju vladavine prava, fiskalnoj održivosti, efikasnoj i pravednoj javnoj upravi, održivoj ekonomiji i socijalnoj osjetljivosti.

Mnogi domaći analitičari dovode u sumnju iznesene procente. Svi nivoi državne vlasti koji su usvojili dokument s kolokvijalnim nazivom „Agenda“ su zapravo pokazali da uopće nisu razumjeli zašto je Agenda i donijeta. Ako bi nam bilo dopušteno da budemo maliciozni, možemo onda čak tvrditi da to i nisu htjeli da razumiju. Dakako, bilo je puno lakše kroz sadržaj Agende ili kroz akcioni plan pretvoriti njen sadržaj u 74 mjera i aktivnosti i zatim proglasiti da je od toga nekih 65 mjera provedeno, a da su ostale mjere i aktivnosti u toku provođenja i tvrditi da je odrađen dobar posao. Istina, ostvarene su neke pozitivne stvari kao što je smanjenje nezaposlenosti, mada je i to odraz odlazaka iz zemlje. Zatim, neki od budžeta su konsolidovani, ali samo neki. Došlo je do izvjesnog ograničavanja javne potrošnje, ali ne i dovoljno.

RSE: Što je ono što nije ostvareno?

Hodžić: To je tih famoznih 10 posto u logici kvantifikacije razvojnosti mjera iz Agende, a oni se tiču uspostavljanja vladavine prava i nezavisnog sudstva, zatim funkcioniranje javnog sektora uključujući opstajanje njegovog netransparentnog djelovanja kroz korupciju, javne nabavke i netransparentna zapošljavanja u javnom sektoru. Imamo odsustvo strukturalnih reformi što je vidljivo na primjeru neusvajanja zakona o doprinosima i dohotku koji je trebao rasteretiti realni sektor, da proširi poreznu osnovicu, da poveća zaposlenost. Zatim, neusvajanje prijedloga zakona o obrtu. Sada gledajte, usvojeni, ali u najmanju ruku nekorektni sadržaj zakona o državnoj službi u Federaciji BiH, otvara mogućnost za sumnjiva zapošljavanja i kršenja prava na rad zaposlenika koji nisu članovi političkih stranaka.

RSE: Konkretno, po Vama, gdje Agenda politički pala?

Hodžić: Od političkih intoniranih blokada u donošenju zakona kao eklatantan primjer vrijedi pomenuti neusvajanje zakona o oporezivanju kladionica od strane Parlamenta Federacije BiH. I gledajte šta se desilo, faktički tri milijarde konvertibilnih maraka (KM) što iznosi milijardu i po eura godišnjeg prometa, od klađenja ostaje neoporezovano jer se isplate igara na sreću do 100 KM ne oporezuju. To generira manji priliv u javne budžete od nekih 300 miliona KM ili 150 miliona eura, godišnje. Također, vrijedi kratko rezimirati razloge neostvarivosti reformske agende 2015.-2018. Oni su isključivo, ali zaista isključivo političke prirode ili utjecaja interesnih krugova koje pojedine političke opcije opslužuju.

RSE: Međutim, već se govori o donošenju nove Agende, odnosno „Agende 2“. Šta Vi mislite o tome?

Hodžić: Hvale vrijedna je ponovna Njemačko – Britanska inicijativa kojoj je pridružena i američka strana o definiranju sadržaja neke nove reformske agende koja bi se provodila u sljedeće četiri godine sa, manje – više, sličnim fokusom stare agende. Dakle radio se o snaženju vladavine prava, reformi javnog sektora, ali i sa osnaženim pristupom antikoruptivnog djelovanja i formiranje efikasnijih institucija javnog nadzora što bi u konačnici ojačalo bosanskoherecgovačku političku i ekonomsku konvergenciju prema EU.

RSE: Ako se usvoji, hoće li od nove Agende građani osjetiti efekte? Na čemu bi se ona trebala zasnivati?

Hodžić: Ovog puta inicijative za Agendu bi se trebale zasnivati na znatno opreznijim i kompleksnijim pristupom realiziranju 34 predviđene mjere, pristupu koji bi uvažavao više nego do sada odgovarajuće bh. realnosti koje su kao prepreka reformskih mjera već prepoznate u realiziranju odnosno nerealiziranju stare agende. U pitanju su, prvo činjenica da mjere i aktivnosti Agende su teško provodive u postojećem postdejtonskom ustrojstvu BiH budući da valja računati na, iz takvog ustrojstva potencijalne institucionalne blokade i sporosti provođenja koje se stvaraju usljed višestruko podijeljenih nadležnosti.

Dakle Agendu treba osnažiti na svim nivoima, a ne samo na nivou centraliteta kroz primjenu antikoruptivnog zakona, pitanja gubitaša u javnom vlasništvu, formiranja novih institucija te stabilnosti penzionog fonda koji će vjerovatno preći na trezorski režim. Drugo, valja ozbiljno računati na ključne otpore političke prirode i umiješanosti interesnih klanova iza kojih stoje pojedine političke opcije. Naprimjer, bilo je najblaže rečeno, odveć degutantno posmatrati ili biti svjedokom da se neusvajanje prijedloga zakona o oporezivanju kladionica uvlači institut vitalnog nacionalnog interesa. Treće, konstituisanje vlasti, naročito na nivou Federacije BiH i državnom nivou će vjerovatno biti bremenito koalicionim krizama što će onemogućiti ili usporiti usvajanje nekih od zakona i aktivnosti nove Agende.

RSE: Predviđanja su da bi Eurozona ponovno mogla doživjeti recesiju. Što onda s novom Agendom reformskih procesa, odnosno kako bi ta ekonomska kriza mogla utjecati na BiH?

Hodžić: Recesija će sasvim sigurno otvoriti problem ekonomskog rasta što znači da će biti vrlo teško održati sadašnju stopu rasta od 3 i pol posto. Nama bi trebala stopa rasta od 5 posto što bi u širenju recesijskog vala bilo nedostižno. Sve u svemu potrebna nam je realnija, ostvarljivija Agenda s izraženim prioritetima i sa predvidljivošću političkih blokada, kvalitetnijim indikatorima praćenja ostvarivosti, ali i snažnijeg uspostavljanja sistema odgovornosti za eventualno neprovođenje mjera iz ove Agende.

Izvor: fokus.ba

Mjesto za vašu reklamu.

Komentara

  • I loved as much as you’ll receive carried out right here.
    The sketch is attractive, your authored material stylish.

    nonetheless, you command get bought an shakiness over that
    you wish be delivering the following. unwell unquestionably come further formerly again since exactly the same
    nearly a lot often inside case you shield this hike.

  • Hi, i believe that i noticed you visited my
    weblog thus i came to go back the desire?.I am
    attempting to in finding things to enhance my site!I assume its adequate to make use of a few of your
    ideas!!

Anketa

Da li vam se sviđa t-portal
  • Dodajte odgovor
Mjesto za vašu reklamu.

Oglas

  • Ovdje može biti vaša reklama